{"id":2216,"date":"2019-10-03T09:51:16","date_gmt":"2019-10-03T09:51:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/cesta-pitanja\/"},"modified":"2020-09-13T18:06:44","modified_gmt":"2020-09-13T18:06:44","slug":"cesta-pitanja","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/cesta-pitanja\/?lang=bs","title":{"rendered":"\u010cesta pitanja"},"content":{"rendered":"<p>[et_pb_section fb_built=&#8220;1&#8243; _builder_version=&#8220;3.29.3&#8243; background_image=&#8220;https:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/faq-header.jpg&#8220; custom_padding=&#8220;150px||0px||false|false&#8220;][et_pb_row column_structure=&#8220;1_2,1_2&#8243; use_custom_gutter=&#8220;on&#8220; gutter_width=&#8220;1&#8243; _builder_version=&#8220;3.29.3&#8243; width=&#8220;100%&#8220; max_width=&#8220;2560px&#8220; custom_padding=&#8220;0px||0px||true|false&#8220;][et_pb_column type=&#8220;1_2&#8243; _builder_version=&#8220;3.29.3&#8243; background_color=&#8220;rgba(0,132,180,0.9)&#8220; custom_padding=&#8220;50px|75px|50px|75px|true|true&#8220; border_radii=&#8220;off||50px||&#8220;][et_pb_text _builder_version=&#8220;3.29.3&#8243; background_layout=&#8220;dark&#8220;]<\/p>\n<h1>\u010cesta pitanja<\/h1>\n<p>[\/et_pb_text][\/et_pb_column][et_pb_column type=&#8220;1_2&#8243; _builder_version=&#8220;3.29.3&#8243;][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section][et_pb_section fb_built=&#8220;1&#8243; use_custom_gutter=&#8220;on&#8220; gutter_width=&#8220;2&#8243; specialty=&#8220;on&#8220; module_class=&#8220;top-home&#8220; _builder_version=&#8220;3.29.3&#8243; background_color=&#8220;#ffffff&#8220; custom_padding=&#8220;0px||0px||true|false&#8220;][et_pb_column type=&#8220;3_4&#8243; specialty_columns=&#8220;3&#8243; _builder_version=&#8220;3.25&#8243; custom_padding=&#8220;|||&#8220; custom_padding__hover=&#8220;|||&#8220;][et_pb_row_inner _builder_version=&#8220;3.29.3&#8243; custom_padding=&#8220;50px||50px||false|false&#8220;][et_pb_column_inner saved_specialty_column_type=&#8220;3_4&#8243; _builder_version=&#8220;3.29.3&#8243;][et_pb_text _builder_version=&#8220;4.0.7&#8243;][\/et_pb_text][et_pb_accordion db_closeable=&#8220;on&#8220; db_initial_state=&#8220;all_closed&#8220; icon_color=&#8220;rgba(0,132,180,0.9)&#8220; _builder_version=&#8220;4.0.7&#8243; hover_enabled=&#8220;0&#8243; border_width_all=&#8220;0px&#8220;][et_pb_accordion_item title=&#8220;KO BRINE O NUKLEARNOM OTPADU U SRBIJI?&#8220; open=&#8220;on&#8220; _builder_version=&#8220;4.0.7&#8243;]<\/p>\n<p>Zapravo je re\u010d o radioaktivnom otpadu, stru\u010dnije re\u010deno, i u Srbiji o tome brine Javno preduze\u0107e \u201eNuklearni objekti Srbije\u02ee (JP NOS), koje je prema odluci Vlade Republike Srbije jedini operator nuklernih objekata, tj. postrojenja u Republici Srbiji.<\/p>\n<p>Svrha delatnosti ovog operatora je: upravljanje nuklearnim objektima na siguran i bezbedan na\u010din i to u redovnom radnom re\u017eimu, minimizacijom verovatno\u0107e pojave \u0161tetnih posledica po zaposlene, stanovni\u0161tvo i \u017eivotnu sredinu od jonizuju\u0107ih zra\u010denja, i spre\u010davanjem direktnih deterministi\u010dkih \u0161tetnih efekata, i smanjenjem verovatno\u0107e pojave potencijalnih akcidenata, a u akcidentalnom re\u017eimu, spre\u010davanjem pojave direktnih deterministi\u010dkih efekata i smanjenjem verovatno\u0107e pojave stohasti\u010dkih \u0161tetnih efekata, kao i otklanjanjem posledica akcidenta i efikasnim povratkom u normalni radni re\u017eim.<\/p>\n<p>Javnom preduze\u0107u je dato da upravlja skladi\u0161tima radioaktivnog otpada na lokaciji \u201dVin\u010da\u201d, zatvorenim rudnikom urana Gabrovnica kod Kalne, kao i istra\u017eiva\u010dkim reaktorima RA i RB na lokaciji \u201dVin\u010da\u201d.<\/p>\n<h4><strong>\u00a0GDE SE ODLA\u017dE RADIOAKTIVNI OTPAD?<\/strong><\/h4>\n<p>Zavr\u0161na faza sistema upravljanja radioaktivnim otpadom u Republici Srbiji, u ovom trenutku je privremena po svojoj prirodi. Naime, islu\u017eeni zatvoreni izvori jonizuju\u0107ih zra\u010denja i nuklearnog materijala u skladi\u0161te se u namenskim objektima za tu svrhu.<\/p>\n<p>Kapacitet novoizgra\u0111enih i licenciranih skladi\u0161ta obezbe\u0111uje da se u njima uskladi\u0161ti sav radioaktivan otpad i nuklearni materijal koji se trenutno nalazi u starim skladi\u0161tima, kao i otpad koji \u0107e biti generisan u narednim godinama u toku obavljanja radijacionih aktivnosti na teritoriji Republike Srbije.<\/p>\n<p>Novi nuklearni objekti, infrastrukturne instalacije i oprema su dizajnirani i izgra\u0111eni prema najstro\u017eijim zahtevima nuklearne sigurnosti i bezbednosti. Po\u0161tovanjem dokumentovanih radnih i operativnih procedura, rizik je maksimalno umanjen. Bez obzira na veoma mali rizik, operator kontinualno prati izlo\u017eenost stanovni\u0161tva jonizuju\u0107em zra\u010denju, kao i uticaj ovih objekata na \u017eivotnu sredinu. Tako\u0111e, razvijeni su planovi za delovanje u slu\u010daju akcidenta, spremno je da reaguje i aktivno sara\u0111uje sa drugim dr\u017eavnim organima koji imaju u\u010de\u0161\u0107e u reagovanju u slu\u010daju akcidenta. Svaka nuklearna aktivnost koja se odvija se prethodno analizira sa stanovi\u0161ta nuklearne sigurnosti i bezbednosti i izvodi se samo ako su svi propisani zahtevi ispunjeni.<\/p>\n<h4><strong>KAKO ZNAMO DA SU SKLADI\u0160TA SIGURNA?<\/strong><\/h4>\n<p>Projektovanje i izgradnja novih objekta H3 i BS se odvijala u periodu od 2006. do 2010. Probni rad ovih nuklearni objekata u trajanju od 20 nedelja je izvr\u0161en 2011. i 2012. godine, dok je licenca za kori\u0161\u0107enje objekata za skladi\u0161tenje radioaktivnog otpada, islu\u017eenih zatvorenih izvora jonizuju\u0107ih zra\u010denja i nuklearnog materijala dobijena 27.09.2012. godine, od kada su ovi objekti u punom pogonu. Ovim je ostvaren veoma bitan preduslov da se sav radioaktivan otpad, islu\u017eeni zatvoreni izvori jonizuju\u0107ih zra\u010denja i nuklearni materijal, uskladi\u0161te na bezbedan i siguran na\u010din, u skladu sa va\u017ee\u0107im nacionalim i me\u0111unarodnim propisima koji reguli\u0161u ovu oblast.<\/p>\n<h4><strong>U KAKVOM SU STANjU STARA SKLADI\u0160TA I DA LI SU SIGURNA PO OKOLINU?<\/strong><\/h4>\n<p>Nakon potpisanog tripartitnog ugovora izme\u0111u operatora, Me\u0111unarodne agencije za atomsku energiju (MAAE) i belgijskog ugovara\u010da, kao i dosada\u0161njih donacija u projekat sanacije stanja starih skladi\u0161ta radioaktivnog otpada, po\u010detkom 2020. godine planira se pu\u0161tanje u rad Postrojenja za preradu radioaktivnog otpada. Iako je realizacija ovog projekta ve\u0107 otpo\u010dela pripremnim aktivnostima izno\u0161enja radioaktivnog otpada iz starih skladi\u0161ta radioaktivnog otpada, tzv. Hangara H1 i H2, kao i uspe\u0161nom realizacijom adaptacije i rekonstrukcije objekta \u201eLatransa\u02ee te njegovom prenamenom u Postrojenje za preradu radioaktivnog otpada, pu\u0161tanjem ovog postrojenja u rad \u0107e se stvoriti i poslednji zna\u010dajan preduslov da se aktivnosti sanacije stanja starih skladi\u0161ta radioaktivnog otpada u potpunosti realizuju. Ovim projektom \u0107e sav otpad iz starih skladi\u0161ta biti prera\u0111en u novom Postrojenju za preradu radioaktivnog otpada, nakon \u010dega \u0107e biti uskladi\u0161ten u novom skladi\u0161tu, koje je pu\u0161teno u rad 2012. godine.<\/p>\n<h4><strong>DA LI SU ZAPOSLENI KOD OPERATORA IZLO\u017dENI ZRA\u010cENJU I KAKO SE TO KONTROLI\u0160E?<\/strong><\/h4>\n<p>Sa aspekta radijacione sigurnosti, svi radnici, a time i profesionalno izlo\u017eena lica, su pod stalnom kontrolom odgovaraju\u0107ih servisa kod operatora u smislu za\u0161tite od \u0161tetnog dejstva jonizuju\u0107eg zra\u010denja na zdravlje ljudi i na \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n<p>To podrazumeva slede\u0107e:<\/p>\n<ul>\n<li>Zaposleni podle\u017eu obaveznim redovnim zdravstvenim pregledima<\/li>\n<li>Zaposleni imaju odgovaraju\u0107e stru\u010dne obuke i osposobljavanja za sprovo\u0111enje mera za\u0161tite od zra\u010denja, u zavisnosti od radne pozicije na kojima se nalaze<\/li>\n<li>Profesionalno izlo\u017eena lica imaju obezbe\u0111enu li\u010dnu dozimetrijsku kontrolu &#8211; oni nose li\u010dne TL dozimetre, koji se o\u010ditavaju u vremenskim intervalima propisanim za svaku od kategorija profesionalno izlo\u017eenih lica<\/li>\n<li>Profesionalno izlo\u017eena lica su opremljena li\u010dnim za\u0161titnim sredstvima, koja se redovno proveravaju i \u010dije se pravilno kori\u0161\u0107enje redovno proverava<\/li>\n<li>Vr\u0161i se radijacioni monitoring radne i \u017eivotne sredine prema odgovaraju\u0107im programima, procedurama i uputstvima, stacionarnim i prenosnim ure\u0111ajima<\/li>\n<li>Sve merne metode su akreditovane merne metode prema standardu ISO17025<\/li>\n<li>Radijacioni parametri se kontroli\u0161u na dnevnom nivou i reaguje se, ukoliko je potrebno<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>radijacioni parametri radne i \u017eivotne sredine se mere redovno prema usvojenim i zakonom propisanim programima, procedurama i uputstvima, \u010diji se rezultati prate i analiziraju u realnom vremenu, a o svemu ovome se obave\u0161tava Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije. Svi poslovi se odvijaju po najvi\u0161im standardima radijacione i nuklearne sigurnosti i bezbednosti.<\/li>\n<\/ul>\n<p>[\/et_pb_accordion_item][et_pb_accordion_item title=&#8220;KAKO 5G MRE\u017dA ZRA\u010cI I DA LI JE OPASNA PO ZDRAVLjE LjUDI?&#8220; _builder_version=&#8220;4.0.7&#8243; open=&#8220;off&#8220;]<\/p>\n<p>\u0160irom sveta kru\u017ee razne informacije i dezinformacije o novoj 5G mobilnoj mre\u017ei i njenom uticaju na zdravlje ljudi.<\/p>\n<p>Mre\u017ee mobilnih telefona i drugi izvori be\u017ei\u010dne telekomunikacije emituju elektromagnetne talase\/energiju (EME) niskog nivoa na frekvencijama radio-talasa (RF), pa tako i nova generacija mre\u017ee mobilnih telefona koja se naziva \u201e5G\u201c.<\/p>\n<p>Ovo NIJE jonizuju\u0107e zra\u010denje, jer su energije tih talasa toliko niskog nivoa da ne mogu da izazovu jonizaciju atoma, te time ni odgovaraju\u0107e efekte, koji ina\u010de prate jonizuju\u0107e zra\u010denje, popularno povezano sa pojmom \u201dradijacija\u201d. Stoga RF EME zra\u010denja ne spadaju u regulatornu nadle\u017enost SRBATOM-a, ali izazivaju \u010desta pitanja, na koja smatramo da treba jasno odgovoriti i uputiti zainteresovane kako da se informi\u0161u.<\/p>\n<p>Kao \u0161to je, recimo, objavila Australijska dr\u017eavna agencija za radijacionu sigurnost i nuklearnu bezbednost ARPANSA, nema utvr\u0111enih zdravstvenih efekata od radio-talasa koje koristi 5G mre\u017ea.<\/p>\n<p>Ova mre\u017ea trenutno radi na radio talasima sli\u010dnim onima koji se koriste u postoje\u0107oj 4G mre\u017ei, a ubudu\u0107e \u0107e koristiti radio talase sa vi\u0161im frekvencijama.\u00a0Va\u017eno je napomenuti da vi\u0161e frekvencije ne zna\u010de ve\u0107e ili intenzivnije izlaganje.\u00a0Radio talasi visoke frekvencije ve\u0107 se koriste u bezbednosnim skrining jedinicama na aerodromima, policijskim radarima za proveru brzine, daljinskim senzorima i u medicini, a ove upotrebe su temeljno testirane i na\u0111eno je da nemaju negativnog uticaja na zdravlje ljudi.<\/p>\n<p>ARPANSA i Svetska zdravstvena organizacija (SZO), na osnovu do sada sprovedenih nau\u010dnih istra\u017eivanja, nisu utvrdili vezu izme\u0111u odred\u0111enih zdravstvenih simptoma i\u00a0 izlo\u017eenosti radio talasima u svakodnevnom okru\u017eenju.<\/p>\n<p>Prema dosada\u0161njim istra\u017eivanjima, jedini efekat ove vrste zra\u010denja je toplotni, kod vi\u0161ih frekvencija povr\u0161inski, te se po tome mo\u017ee meriti, recimo, sa zagrevanjem ko\u017ee od sun\u010devih zraka, koji su tako\u0111e elektromagnetni po svojoj prirodi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za dalje informisanje o ovoj temi mogu se preporu\u010diti svi zvani\u010dni Web-sajtovi dr\u017eavnih tela koja su zadu\u017eena za regulisanje i kontrolu nejonizuju\u0107eg zra\u010denja u svojoj zemlji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:\u00a0 <a href=\"https:\/\/www.arpansa.gov.au\/news\/5g-new-generation-mobile-phone-network-and-health\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">https:\/\/www.arpansa.gov.au\/news\/5g-new-generation-mobile-phone-network-and-health<\/a><\/p>\n<p>Pro\u010ditajte jo\u0161:\u00a0\u00a0<a href=\"https:\/\/www.arpansa.gov.au\/news\/misinformation-about-australias-5g-network\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Dezinformacije o australijskoj 5G mre\u017ei<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ekologija.gov.rs\/dozvole-obrasci\/zastita-od-nejonizujucih-zracenja\/obavestenje-o-sprovodjenju-sistematskog-ispitivanja-nivoa-nejonizujuceg-zracenja-u-zivotnoj-sredini-u-2018-godini\/?lang=lat\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Sistematsko ispitivanje nivoa nejonizuju\u0107eg zra\u010denja u Republici Srbiji<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[\/et_pb_accordion_item][et_pb_accordion_item title=&#8220;U KOJU KATEGORIJU SPADA DELATNOST KOJU OBAVLjAM?&#8220; _builder_version=&#8220;4.0.7&#8243; open=&#8220;off&#8220;]<\/p>\n<p>ZAKONSKA OSNOVA<\/p>\n<p>Zakonom o radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbednosti (\u201eSl. glasnik RS\u201c 95\/18 i 10\/19) radijacione delatnosti se kategorizuju kao:<\/p>\n<ul>\n<li>radijacione delatnosti niskog rizika<\/li>\n<li>radijacione delatnosti umerenog rizika<\/li>\n<li>radijacione delatnosti visokog rizika<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ova kategorizacija ima za cilj da omogu\u0107i primenu mera za\u0161tite srazmerno riziku i elimini\u0161e nepotrebno ometanje osnovne aktivnosti (princip gradiranog pristupa).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>UPUTSTVO ZA UTVR\u0110IVANjE<\/p>\n<ol>\n<li>Otvorite <a href=\"https:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/01-Pravilnik-o-uslovima-za-kategorizaciju-radijacionih-delatnosti-Slu%C5%BEbeni-glasnik-RS-94-19.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\">Pravilnik o uslovima za kategorizaciju radijacionih delatnosti<\/a> (Sl. gl. RS 94\/19).\u00a0<\/li>\n<li>Kategorizacija se odre\u0111uje pomo\u0107u tabele iz priloga 1.<\/li>\n<li>U Pravilniku, oblasti primene podeljene su u oblasti u medicini, privredi, obrazovanju i nauci, prometu i transportu, itd.<\/li>\n<li>U koloni OBLAST PRIMENE prona\u0107ite oblast primene u koju spada delatnost.<\/li>\n<li>U koloni RADIJACIONA DELATNOST prona\u0107ite konkretnu delatnost koja se obavlja.<\/li>\n<li>Iz kolone KATEGORIJA-RIZIK o\u010ditajte kategoriju rizika.<\/li>\n<\/ol>\n<p>\u00a0<a href=\"https:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/Kategorizacija.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/Kategorizacija-300x168.jpg\" width=\"470\" height=\"263\" alt=\"\" class=\"wp-image-6427 alignnone size-medium\" \/><\/a><\/p>\n<p>PRIMER IZ PRAKSE:<\/p>\n<ol>\n<li>Stomatolog poseduje rentgen za intraoralna snimanja.<\/li>\n<li>U koloni OBLAST PRIMENE prona\u0111e oblast primene \u2013 dijagnostika u stomatologiji<\/li>\n<li>U koloni RADIJACIONA DELATNOST prona\u0111e &#8211; Kori\u0161\u0107enje rendgen aparata za intraoralno snimanje.<\/li>\n<li>Iz kolone KATEGORIJA-RIZIK o\u010dita da je delatnost niskog rizika.<\/li>\n<\/ol>\n<p>[\/et_pb_accordion_item][et_pb_accordion_item title=&#8220;DA LI SU BANANE RADIOAKTIVNE?&#8220; _builder_version=&#8220;4.0.7&#8243; open=&#8220;off&#8220;]<\/p>\n<p>Zapravo ne. Banane imaju ne\u0161to vi\u0161u radioaktivnost nego druge namirnice, jer sadr\u017ee vi\u0161e elementa kalijuma, a kalijum se prirodno radioaktivno raspada, kao i u svim namirnicama gde se nalazi. Kao i u na\u0161em telu. On je neophodan element u na\u0161em organizmu za odr\u017eavanje zdravlja. Morali bismo dosta kilograma banana da pojedemo da bi do\u0161lo do makar neznatnog uve\u0107anja zra\u010denja koje na\u0161e telo i ina\u010de odaje (oko 5000 raspada u sekundi).<\/p>\n<p>[\/et_pb_accordion_item][et_pb_accordion_item title=&#8220;\u0160ta je JONIZUJU\u0106E, a \u0161ta NEJONIZUJU\u0106E zra\u010denje?&#8220; _builder_version=&#8220;4.0.7&#8243; open=&#8220;off&#8220;]<\/p>\n<p>Jonizuju\u0107e zra\u010denje je ono koje ima dovoljnu snagu da poremeti stanje atoma u materiji kroz koju pro\u0111e, tj. da neutralni atom postane naelektrisani jon, jer mu je zra\u010denje izbacilo elektron iz strukture. Ovo su zra\u010denja tipa rentgenskih zraka i gama-zraka, na primer. Ona mogu biti \u0161tetna za \u017eive organizme (zavisno od doze), jer jon kao \u201duljez\u201d remeti biohemijske procese u kojima treba da u\u010destvuje kao neutralni atom, a ne kao jon.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nasuprot ovome, zra\u010denja kao \u0161to su ultraljubi\u010dasto zra\u010denje od Sunca, sva vidljiva svetlost, infracrveno zra\u010denje (u rerni \u0161tednjaka), mikrotalasi, mobilna telefonija, radarski i radiotalasi \u2013 nemaju tu snagu, te zato pripadaju NEJONIZUJU\u0106IM ZRA\u010cENjIMA.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kao \u0161to vidimo, VIDLjIVA SVETLOST je tako\u0111e zra\u010denje, a sve opisano spada u ELEKTROMAGNETNO ZRA\u010cENjE i \u2013 sve je oblik energije koja ima talasna svojstva.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[\/et_pb_accordion_item][et_pb_accordion_item title=&#8220;\u0160ta je OZRA\u010cENOST a \u0161ta KONTAMINACIJA&#8220; _builder_version=&#8220;4.0.7&#8243; hover_enabled=&#8220;0&#8243;]<\/p>\n<p>OZRA\u010cIVANJE\/OZRA\u010cENOST<\/p>\n<p>S obzirom da je jonizuju\u0107e zra\u010denje pre svega svetlost (ali kra\u0107ih talasnih du\u017eina nego vidljiva svetlost) ozra\u010denost se NE PRENOSI od jedne ozra\u010dene osobe na drugu, niti od jednog ozra\u010denog predmeta na okolinu. Izvori ovakvog zra\u010denja su radioaktivne materije ili elektri\u010dni ure\u0111aji kao \u0161to je Rentgen-aparat i sl. i \u0161iroko se koriste u privredi i medicini.<\/p>\n<p>Ima jonizuju\u0107ih zra\u010denja koja su \u010desti\u010dnog tipa (neutronska recimo), ali ona se u praksi vrlo malo susre\u0107u.<\/p>\n<p>U normalnom radu, svi izvori jonizuju\u0107eg zra\u010denja su pod kontrolom i u odgovaraju\u0107oj za\u0161titi.<\/p>\n<p>KONTAMINACIJA<\/p>\n<p>Kontaminacija pojava da radioaktivne \u010destice (radioaktivne materije uop\u0161te) padnu na neku povr\u0161inu, u vodu i sli\u010dno, i kontaminiraju ih, tj. u\u010dine potencijalno opasnim po zdravlje. Mo\u017ee se re\u0107i da su takve povr\u0161ine ili voda \u201czaprljani\u201d radioaktivnim materijama. Te \u010destice (materije) su izvori zra\u010denja, a problem je u tome \u0161to su obi\u010dno \u0161iroko rasprostrti i \u0161to se, bez ta\u010dnog merenja, ne zna gde se sve nalaze. Ukoliko se takva povr\u0161ina ili voda dekontaminira, o\u010disti, tj. uklone radioaktivne \u010destice (ka\u017ee se: ukloni radioaktivnost), ona postaje bezopasna sa radiolo\u0161kog stanovi\u0161ta. Pojam kontaminacije se \u010desto brka sa pojmom ozra\u010denosti.<\/p>\n<p>Kada se desi nuklearni akcident ili incident (kao \u0161to su bili \u010cernobilj ili Fuku\u0161ima), veoma malo \u0161tete se nanese direktnim ozra\u010divanjem. Treba imati u vidu da nuklearni reaktori u normalnom radu i ne zra\u010de u okolinu. Ceo problem bude izbacivanje radioaktivnih materija u atmosferu ili vodene tokove, koji zavr\u0161avaju u \u017eivotnoj sredini, tj. kontaminiraju je.<\/p>\n<p>[\/et_pb_accordion_item][\/et_pb_accordion][\/et_pb_column_inner][\/et_pb_row_inner][\/et_pb_column][et_pb_column type=&#8220;1_4&#8243; _builder_version=&#8220;3.25&#8243; custom_padding=&#8220;|||&#8220; custom_padding__hover=&#8220;|||&#8220;][et_pb_sidebar area=&#8220;sidebar-1&#8243; _builder_version=&#8220;3.29.3&#8243; custom_margin=&#8220;20px||||false|false&#8220;][\/et_pb_sidebar][\/et_pb_column][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u010cesta pitanjaZapravo je re\u010d o radioaktivnom otpadu, stru\u010dnije re\u010deno, i u Srbiji o tome brine Javno preduze\u0107e \u201eNuklearni objekti Srbije\u02ee (JP NOS), koje je prema odluci Vlade Republike Srbije jedini operator nuklernih objekata, tj. postrojenja u Republici Srbiji. Svrha delatnosti ovog operatora je: upravljanje nuklearnim objektima na siguran i bezbedan na\u010din i to u redovnom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"class_list":["post-2216","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2216","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2216"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2216\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8270,"href":"https:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/2216\/revisions\/8270"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.srbatom.gov.rs\/srbatomm\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2216"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}