22. Aprila 2021.
Prijava za onlajn konferenciju „Nuklearna sigurnost danas: Černobilj – 35 godina posle“

Povodom tridesetpetogodišnjice od nuklearnog akcidenta u Černobilju, jednog od najznačajnijih akcidenata u istoriji čovečanstva koji je značajno uticao na nuklearnu energetiku i sigurnost u svetu, Direktorat za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije (SRBATOM) 26. aprila organizuje onlajn konferenciju „Nuklearna sigurnost danas: Černobilj – 35 godina posle“.

Cilj događaja je upoznavanje šire javnosti sa samim akcidentom, a govoriće se i o ublažavanju njegovih posledica, dekomisiji nuklearne elektrane, sanaciji i remedijaciji njene lokacije kao i o reakcijama u Srbiji i svetu na ovaj nuklearni akcident.

Konferenciju će otvoriti direktor SRBATOM-a Slađan Velinov i ambasador Ukrajine u Republici Srbiji Nj. E. Oleksandr Aleksandrovič.

Agendu možete pogledati na linku, a za praćenje konferencije možete se registrovati putem linka.

Akcident na četvrtom bloku nuklearne elektrane u Černobilju 26. aprila 1986. godine klasifikovan je od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju kao događaj najvišeg nivoa na Međunarodnoj skali nuklearnih događaja.

Posledice nuklearnog akcidenta su se osetile praktično na celoj severnoj hemisferi. Specifičnost načina na koji je radioaktivnost oslobođena dovela je do širokog rasprostiranja radioaktivnih materija kroz severnu hemisferu, uglavnom kroz Evropu. Aktivnost prenošena mnogim radioaktivnim oblacima merena je ne samo u severnoj i južnoj Evropi, već i u Kanadi, Japanu i SAD. Glavni putevi delovanja na čoveka ispoljili su se kroz spoljašnje ozračivanje radionuklidima iz vazduha i tla, i unutrašnje ozračivanje koje je posledica konzumiranja kontaminirane hrane i vode.

POSLEDICE AKCIDENTA U SRBIJI

Udaljenost Černobilja, obim akcidenta kao i vremenski uslovi doveli su do toga da se u našoj životnoj sredini pojave cezijum, stroncijum i drugi radioaktivni elemnti koji su dospeli u atmosferu kao posledica akcidenta. I danas, 35 godina posle, cezijum se i dalje može pronaći u našoj životnoj sredini ali je njegova aktivnost veoma niska i ne ugrožava zdravlje ljudi i životnu sredinu.